Nacionalni parkovi

Brijunsko otočje čini skupina od 2 veća i 12 manjih otočića uz zapadnu obalu Istre. Mediteranska klima omogućuje bujnu vegetaciju koja je specifična u svom skladu prirodnih elemenata i dijelova koji su kultivirani.

Tijekom tisućljetne nastanjenosti otočja životinjski svijet autohtonih vrsta dopunjen je i mnogima kojima ovo nije prirodno stanište, ali su se ovdje odlično aklimatizirale. Dio životinja kreće se slobodno u prirodi, dio je smješten u safari parku, etno parku autohtonih vrsta i ptičjem rezervatu.

Brijunsko podmorje čuva brojne morske zajednice izvan izvora onešišćenja i po tome je iznimna vrijednost.

Brijunsko otočje bilo je ljetna rezidencija jugoslavenskog predsjednika Tita, prvog hrvatskog predsjednika Tuđmana, a na njemu su održani i brojni visoki susreti političara, a ugošćeni su i brojne poznate ličnosti. Posebnu atrakciju predstavlja brijunska legenda, papagaj “Koki” poznat kao Titov papagaj

www.brijuni.hr

Smješteni na srednjem dijelu Jadrana, u blizini gradova Zadra i Šibenika, Kornati čine najgušću otočnu skupinu na Mediteranu s ukupno 89 otoka, otočića i hridi.

Pružajući iznimnu sliku iz zraka i tijekom obilaska morem, Kornati su značajni i zbog očuvanih ekosustava. Upravo kontrast negostoljubivog, škrtog krškog pejzaža otočja i bogatstvo života u podmorju, čini tako iznimnu prirodnu cjelinu.

U parku je dozvoljeno krstarenje, rekreativni ribolov, autonomno ronjenje, kupanje, pješačenje i promatranje biljnog i životinjskog svijeta.

www.kornati.hr

Nacionalni park Krka nalazi se u blizini Šibenika i prostire se uz tok rijeke Krke, ukupne površine 109km2. Klimatski pripada mediteranskom i submediteranskom području.

Rijeka Krka izvire u podnožju planine Dinare, sjeveroistočno do grada Knina. Dio toka je slatkovodan, a dio bocati. Miješanje voda stvara akvatorij sa živim svijetom koji ima specifičnosti u odnosu na mora i riječne tokove.

Tok Krke prolazi sedam sedrenih slapova i ima ukupni pad od 242m. Krka je priodni i krški fenomen probijajući se na 72 km dugom putu kroz kraški kamenjar, dubokim kanjonima prema moru.

www.npkrka.hr

Površina nacionalng parka “Mljet” obuhvaća sjeverozapadni dio, trećinu, jednog od većih južnodalmatinskih otoka Mljeta, na ukupno 5.275ha zaštićenog kopna i okolnog mora.

Obala otoka ima specifičnu razvedenost i iznimno je šumovita. U otok se, kroz uske tjesnace, uvlaži more i formira dva “jezera” ispunjena morskom vodom gdje se vegetacija spušta do same obale.

Slana jezera predstavljaju jedinstveni geološki i oceongraski fenomen u kršu, značajan i u svjetskim razmjerima te su oni pronijeli ime Mljeta.

Osim očuvane vegetacije i jezera, karakterističan je i osebujan mediteranski kraški krajolik koji skriva tipična podzemna staništa: špilje i jame.

www.np-mljet.hr

Nacionalni park “Paklenica” ima površinu 3.617 ha, a čine ga dva duboka klanca, Velika i Mala Paklenica i šumska područja s primorske strane.

Na prostoru parka događa se tako jedinstveni dodir mora, planina, šuma bukvi i crnog bora, dubokih kanjona, kraških pejzaža, brojnih špilja i jama…

Park karakteriziraju 300-400 m visoke litice. Vodotoci Velike i Male paklenice većim su dijelom godine suhi. Samo za jakih pljuskova i kod topljenja snijega u proljeće, voda teče cijelim koritom do mora.

Paklenica je izvan granica Hrvatske poznat i kao hrvatski penjački centar kojem osobitu draž daje blizina mora i planina.

www.paklenica.hr

Nacionalni park Plitvička jezera nalazi se neposredno uz cestu koja povezuje Zagreb i Dalmaciju, između planina Mala Kapela i Lička Plješivica, u istočnom dijelu hvatske regije Lika.

Park je jedinstveni fenomen krške hidrografije, niz od 16 kaskadno nanizanih jezera s brojnim sedrenim slapovima. Ukupna povšina svih jezera iznosi 200 ha.

Nacionalni park Plitvička jezera 1979. g. UNESCO je uvrstio u popis svjetske prirodne baštine.

Obilježje prostora parka je šumovitost koja, iako jezera nisu na velikoj nadmorskoj visini, daju dojam gorskog krajolika. Klimatski, odlikuju ih topla ljeta i duge, snježne zime.

www.np-plitvicka-jezera.hr

Planinski masiv Risnjak dominira sjeverozapadnim dijelom regije Gorski kotar, koja je izrazito planinsko područje smješteno na zapadu Hrvatske. To je ujedno i najšumovitiji prostor Hrvatske, a svega na 15 km zračne udaljenosti od mora.

Na prostoru nacionalnog parka “Risnjak”, na ukupno 3198 ha klimatski se isprepliću oštra gorska alpska klima, blago mediteransko podneblje i kontinentalna klima te ovdje susrećemo prašumske predjele, netaknute gorske vrhove i dinarski krš.

Klimatski ga karakteriziraju svježa ljeta i duge snježne zime te obilje oborina, posebice ujesen.

www.risnjak.hr

Nacionalni park Sjeverni Velebit proglašen je 09.06.1999. godine, tako da je to najmlađi nacionalni park u Hrvatskoj. Područje je proglašeno nacionalnim parkom zbog izrazite raznolikosti krških fenomena, bogatstva živog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na relativno malom prostoru.

Površina parka iznosi 109 km2, a unutar istog nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, koji predstavlja specifičan geomorfološki fenomen na kojemu je do sada otkriveno više od 150 jama, od kojih je najpoznatija Lukina jama, jedna od najdubljih u svijetu uopće, otkrivena 1999. godine.

S planinskih vrhunaca pruža se prekrasan pogled na Jadransko more i otoke Pag, Rab, Goli, Prvić i Krk, te na ličko zaleđe s kontinentalne strane.